Još uvijek pod utjecajem knjige koju čitam “Nova pravila marketinga & PR-a” od autora Davida Meerman Scotta odlučio sam nakon malo dužeg vremena i pauze od pisanja posljednjeg posta slične teme dotaknuti situaciju PR dopisa i obavijesti u Hrvatskoj.
Objava za javnost ili objava za medije ili Press obavijest u nas se još uvijek svodi na ciljano slanje PR obavijesti ili članaka velikim medijima, točnije novinarima koji onda dalje odlučuju hoće li ili neće napisati članak, a njihov glavni urednik pronaći mjesta za članak, te hoće li direktor marketinga procijeniti i odlučiti da se ovdje radi o sponzoriranom članku te ga kao takvog ne objaviti. PR agencije u Hrvatskoj danas razmišljaju baš na sličan način, a to je da kreirani PR članak šalju medijima bez ikakve daljnje garancije da će isti objaviti u svojoj tiskovini/portalu. Oni su svoju obvezu prema klijentu na taj način podmirili. Daljnja odgovornost više nije u njihovim rukama već u rukama glavnog urednika te direktora marketinga određenog medija.
Uzmem li konkretan primjer portala Monitor.hr koji ima odlično razvijen posao sa sponzoriranim člancima, a koji za razliku od “sponzoruša” na ostalim portalima imaju daleko veći doseg i učinak. To možemo zahvaliti i dobro osmišljenom PR članku, dugogodišnjoj tradiciji i profilu stalnih posjetitelja koji takav sadržaj konzumiraju. S druge strane objavite li sponzorirani članak na recimo, 24sata.hr, koji ozbiljno koketira sa pridjevom “dnevni tabloid” 100% sam siguran da će učinak tog članka biti daleko manji jer jednostavno publika koja se skuplja na tom dnevniku nije zainteresirana za taj članak. 24sata.hr ima svojih prednosti, a to su kratke i brze vijesti, dakle nikako ne ulazi u domenu medija na kojima se isplati objavljivati PR članak.
PR agencije bi trebale osmisliti taj PR članak te ga, sukladno svojim istraživanjima i iskustvu, distribuirati diljem medija kako bi isti postigao najbolji učinak i doseg. Nažalost, situacija u nas nije ni približno takva. Većina PR agencija su marketinške agencije koje nemaju dovoljno razvijeno istraživanje tržišta već se njihove prognoze i distribucije baziraju na Gemius Traffic podacima koji eto postaju sve manje vjerodostojan pokazatelj realne situacije. U svakom slučaju, rijedak je broj marketinških agencija koje “ispravno” rade svoj posao, jedna od onih s kojom imam izuzetno dobro iskustvo i koja se dobro brine o klijentu i kampanji je Adlink agencija. Međutim, Adlink je marketinška agencija, a koliko znam, nije PR agencija. Dakle, nedostaje jedna PR agencija koja će osmisliti i distribuirati PR članke te agencija medijima. U našem konkretnom slučaju posao PR-a rade Adlink agencija u suradnji sa marketinškim odjelom Monitor.hr portala.
A gdje su ti silni piarovci? Pa oni su najviše usredotočeni na jedan jedini medij, a to je televizija. Njihov osnovni zadatak je osmišljavanje reklama za televiziju kao vodeći mainstream medij. Osobno smatram da rade nedovoljan posao. Njihov glavni cilj i motiv nisu promocija samog proizvoda ili usluge već trofejno sakupljanje novinskih članaka, pohvala medija i prijatelja kako su napravili super reklamu. Sjetimo se reklama vodećeg mobilnog distributera koje se bezobrazno puno puta vrte na televiziji. Učinak je relativno loš. Sjetimo se one čestitke štrebera sa govornom manom, predstavom koju su dvije djevojke odigrale nogama i, nažalost, pjevale, pa ona planina naših prijatelja sa mobitelom. Te reklame se nikako ne uklapaju u situaciju i vrijeme u kojem živimo. Te reklame su konzumersko samoubojstvo svakog dostojanstvenog Hrvata. U neku ruku vrijeđaju. Što pak je najgore, te iste reklame dizajneri pretvaraju u banere i distribuiraju agencijama koje nažalost to isto moraju slati portalima, čiji je osnovni današnji zadatak preživjeti. Dakle, dobivamo situaciju gdje se PR i kampanje za televiziju u što manjem ili nikakvom budžetu pretvaraju u kampanje na portalima. Pritom se ne poštuje nimalo kultura i politika objavljivanja i oglašavanja na portalima. T-Com baneri svako malo zasviraju. Sramotno.
Kao blogeru, kao dugogodišnjem korisniku interneta, kao potrošaču dosad je stiglo možda desetak PR članaka, koji nisu PR članci već neka vrsta prodajnog newslettera. Zašto PR stručnjaci ne vide dalje od televizije i ostatka mainstream medija te ne odrade svoj posao u 100%-tnom obimu. Blogeri njima nisu na popisu medija gdje se distribuiraju objave za javnost. Forumi? Wiki stranice? Manji siteovi? Ako se složimo da je objava za medije jednaka objavi za javnost, zašto se iste distribuiraju samo medijima, a ne javnosti? Zašto se dozvoljava PR stručnjacima da njihov posao završi slanjem PR članka na adrese desetak novinara koji će onda tek odlučiti imaju li ili nemaju neku rupu u mediju u koji bi ugurali tu obavijest.
Tvrtka koja će konačno izaći iz kutije te umjesto samo medijima, slati ili zadužiti PR-ovca da šalje objave i blogerima, korisnicima, potrošačima upravo je tvrtka koja će u pravom smislu osjetiti moć objave za javnost.
Uzmimo primjer, usporedbu. Recimo da Objavu za medije pošaljemo na adrese desetak novinara. Od njih desetak svega troje odluči staviti u novine. Jednu objavu stopira glavni urednik zbog važnije vijesti. Dakle od desetak potencijalnih ostali smo samo na dvjema objavama. Recimo da se radi o dnevnoj novini u distribuciji od 50 000 brojeva i tjedniku od 30 000 objava. Dakle imamo 80 000 objava. Te dvije objave idu širokoj masi od kojih možda 10% njih pronađe interes u tome, dakle padamo na 8 000 čitatelja. Od tih 10% samo će njih, recimo, 50% naletjeti na tu objavu u medijima, dakle 4 000 ljudi. A cijena objave?
S druge strane recimo da je taj članak otišao na, samo, 50 adresa blogera koji će tu obavijest objaviti. Objaviti će je jer blogeri objavljuju sve što im je u interesu. Recimo da svaki od njih ima 500 posjeta dnevno, što je minimalno, dolazimo do publike od 25 000 čitatelja, dnevno. Vaša će obavijest biti zauvijek u arhivama tih blogera. Blogeri svoje sadržaje distribuiraju i RSS kanalima, obično stavljaju sadržaj u CC licencu te će preuzeti i mnogi drugi blogeri, forumi, portali, tražilice će ih indeksirati unutar sat vremena. Vrlo brzo možemo doći do brojke od minimalno 50 000 čitatelja, dnevno. Sami blogovi su tematski pa je doseg daleko veći od 10% koji je kod javnog medija. Uzmimo da 50% čitatelja pokaže interes za vašu objavu, dolazimo do 25 000 što je daleko više od 4 000.
Ovaj primjer je okvirni i svakako nije reprezentativan, čista hipoteza nastala u mojoj glavi. No, ima dosta poveznica s aktualnom situacijom.
Pritom ne bi htio kritizirati ulogu mainstream medija i promociji, ona je dakako od izuzetne važnosti, samo bih htio napraviti paralelu, jeftiniju paralelu sa skoro istim globalnim dosegom ako se centar pažnje skrene sa objave za MEDIJE na objavu za JAVNOST.
Ponukan time odlučio sam pokrenuti jedan projekt na domaćem tržištu koji će, nadam se, olakšati komunikaciju PR stručnjaka, tvrtaka i blogera, korisnika te vlasnika internetskih stranica. Radi se o servisu na adresi priopcenja.biz.hr, a glavni cilj je postati Hrvatski PRWeb. Servis je u izradi, u radnoj verziji te ga još neću promovirati prema agencijama, tvrtkama i plasirati u javnost. Dostupna je samo vama čitateljima ovog bloga.

7 thoughts on “Objava za medije ili objava za javnost?

  1. Veoma mi je interesantno da je prema ovde napisanom situacija sa saopštenjima za javnost u Hrvatskoj praktično identična kao i u Srbiji, sa izuzetkom sponzorisanih tekstova na sajtovima, što kod nas još nije toliko razvijeno.
    Znam koliko je posao skrenuti pažnju na online okruženje kao mesto za distribuciju saopštenja, obzirom da sam vlasnik servisa PRObjave.com.
    Inače, niste pomenuli besplatan servis za saopštenja u Hrvatskoj http://www.pressexpress.hr/ koji već duže vremena ima dosta objava, koliko vidim.

  2. Veoma mi je interesantno da je prema ovde napisanom situacija sa saopštenjima za javnost u Hrvatskoj praktično identična kao i u Srbiji, sa izuzetkom sponzorisanih tekstova na sajtovima, što kod nas još nije toliko razvijeno.
    Znam koliko je posao skrenuti pažnju na online okruženje kao mesto za distribuciju saopštenja, obzirom da sam vlasnik servisa PRObjave.com.
    Inače, niste pomenuli besplatan servis za saopštenja u Hrvatskoj http://www.pressexpress.hr/ koji već duže vremena ima dosta objava, koliko vidim.

  3. Nisam naletio, a nisam naišao ni pri pretrazi putem tražilica, znači da im taj dio možda i nije najrazvijeniji, ali svakako mi drago što se krenulo i kod nas, a i vas 🙂 Naravno sretno sa servisom, kad finaliziram svoj možemo se linkati.
    Čitajući knjigu i surfajući okolo ta situacija sa PR objavama je još uvijek ista diljem svijeta. Osim par servisa koji odlično rade svoj posao, i dalje su glavna pa skoro i jedina meta PR stručnjaka veliki portali.
    Ok mi je činjenica da se to krenulo mijenjati te se i mi “manji” blogeri možemo nadati PR objavama u našim elektronskim sandučićima 🙂

  4. Nisam naletio, a nisam naišao ni pri pretrazi putem tražilica, znači da im taj dio možda i nije najrazvijeniji, ali svakako mi drago što se krenulo i kod nas, a i vas 🙂 Naravno sretno sa servisom, kad finaliziram svoj možemo se linkati.
    Čitajući knjigu i surfajući okolo ta situacija sa PR objavama je još uvijek ista diljem svijeta. Osim par servisa koji odlično rade svoj posao, i dalje su glavna pa skoro i jedina meta PR stručnjaka veliki portali.
    Ok mi je činjenica da se to krenulo mijenjati te se i mi “manji” blogeri možemo nadati PR objavama u našim elektronskim sandučićima 🙂

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *